Tri najvažnija prirodna estrogena u žene su: estradiol, estron i estriol. Estrogeni djeluju na svaki organ ili organski sustav u ženinom tijelu: svako vžinje tjelesno tkivo ima receptore za te hormone, koji su odgovorni za opdređeni dio funkcije tih tkiva. Kad se proizvodnja estrogena mijenja odnosno smanjuje, to se odražava na zdravlje i opće stanje ženinih organa.
Estradiol je najjači estrogen. Estron je količinski važan, ali je manje djelotvoran od estradiola. Estriol je slabog estrogenskog učinka i metabolički je produkt estradiola i estrona.
U reprodukcijskoj dobi estradiol je kvalitativno i kvantitativno najjači estrogen u žene. Više od 95% estradiola stvara se u jajnicima, a ostatak nastaje perifernom konverzijom iz estrona. Estron se izlučuje ciklički, kao i estradiol, ali u manjim količinama, Primarno estron nastaje perifernom konverzijom iz andreostendiona i estradiola, a manju količinu izlučuju jajnici. Poslije menopauze prestaje produkcija estrogena ujajnicima. Ipak i u postmenopauzi žena ima estrogena u cirkulaciji. U toj dobi glavni estrogen je estron koji nastaje u masnom tkivu perifernom konverzijom iz androstendiona koji se stvara u nadbubrežnim žlijezdama. Poslije menopauze je razina estradiola za više od 90% , a razina estrona za 65% u odnosu na generativnu dob.
U postmenopauzi glavni izvor estrogena je masno tkivo. U masnom tkivu estron se stvara iz androstendiona kojeg, već znamo, izlučuju nadbubrežne žlijezde. Masno tkivo ima sposobnost pretvaranja androgena (muški spolni hormon) u estrogene. Adipozne žene imaju veliku količinu masnih stanica i posljedično tome veću koncentraciju estrona i estradiola u cirkulaciji. Osim toga u jetri adipoznih žena stvara se manje globulina koji veže spolne hormone (SHBG), pa one imaju veću količinu slobodnih estrogena. To su tazlozi zbog kojih su pretile žene relativno zaštićene od klimakterijskih tegoba, ali su ugroženije od nastanka raka endometrija (sluznice maternice).
Vrlo često žene zbunjuju hormonski testovi na koji su upućene nakon što primijete više ili manje sigurne klimakterične promjene. Da bi se to razumjelo valj nešto znati o preomjenama u organizmu, barem „u grubo“. Već smo više pouta spomenuli da se naglo smanjuje, kasnije i potpuno prestaje, red jajnika. Hipotalamus (dio mozga) i hipofiza su mjesta odakle se odašilju signali putem njihovih hormona koji jajnike potiču na rad. S približavanjem određene dobi žene, situacija se mijenja. Jajnici više ne odgovaraju na poticaje hipotalamusa i hipofize i prestaju proizvoditi jajašca i hormone. Hipofiza nastoji pomaknuti funkciju jajnika stvaranjem većih količina gonadotropina (LH – hormon žutog tijela) i FSH (hormon koji stimulira folikul), tako da su oni sada mjerljivi u cirkulaciji u puno većim količinama nego u generativno doba žene. Prvi endokrini znak nadolazeće menopauza je porast razine FSH dok je razina LH još normalna. Nakon menopauze poraste razina FSH za 10 do 20 puta i dosegne maksimum 1 do 3 godine nakon menopauze. Koncentracija LH koja je sve do menopauze bila normalna, poraste 3 do 4 puta. Porast oba gonadotropna hormona definitivni je znak potpune iscrpljenosti jajnika.
Ovo je bio uvod u vrlo opširnu i raznoliku temu, srednje i kasnije životne dobi žene odnosno, samo objašnjenje fiziološke promjene u životnom periodu. U sljedećim brojevima bavit žemo se problemima tih promjena, ali i time kako im doskočiti i održati kvalitetu normalnog življenja.
