HORMONI I ZDRAVLJE – POGLED U BUDUĆNOST
Prije nego započnemo vrlo interesantnu i važnu temu, samo kratak osvrt na funkcioniranje hormonskog ciklusa žene. Što se svaki mjesec događa u ženskom tijelu u generativnom (plodnom) razdoblju?
U prvoj polovici ciklusa hipofiza (žlijezda u mozgu luči dva hormona FSH i LH (kasnije o njima detaljnije). Oni potiču jajnike da stvaraju estrogene i gestagene – hormone što upravljaju ciklusom – pomažu jajašcu da sazrije kako bi moglo biti oplođeno i propremaju maternicu za eventualnu trudnoću. Nakon što oplodnja odnosno trudnoća izostane, gestageni pripremljenu sluznicu maternice posebno transformiraju kako bi se mogla odljuštiti, što se pojavljuje kao mjesečno krvarenje. Krvarenje iz maternice kojemu treba predhoditi ovulacija nazivamo menstruacijom.
Od 35-te godine dolazi do sve većeg broja anovulacijskih ciklusa tj. Onih gdje nije došlo do stvaranja jajašca sposobnog da bude oplođeno. Oni su sve češći i to nazivamo slabljenje reproduktivne funkcije jajnika, a nakon toga slijedi i slbija hormonska aktivnost jajnika, bolje rečeno to ide zajedno, sve do konačnog prekida i zadnje menstruacije. Zašto dolazi do toga? Znanost još nije dala točan odgovor.
Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice. Pojam je nastao od grčkih riječi men, menos- (mjesec) i oblika glagola pauo, pauso (prestati, završiti). Dijagnoza menopauze postavlja se retrogradno, nakon perioda od 6 mjeseci do godine dana bez krvarenja. Prosječno se menopauza javlja oko 50-te godine života. Približno 50% žena ima menopauzu između 45-te i 50-te godine, jedna četvrtina prije 45-te godine a jedna četvrtina poslije 50-te godine živote. Ako menstruacija prestane prije 40-te godine govorimo o prijevremenoj menopauzi, a prestanak menstruacije poslije 55-te godine nazivamo kasna menopauza. Razdoblje nakon menopauze nazivamo postmenopauza.
Dob nastupa menopauze nije se značajnije mijenjala još od vremena starih Grka za razliku od očekivanog trajanja života žene, koje je danas u razvijenim zemljama doseglo 76-80 godina. Žena tako može jednu trećinu svoga života provesti u postmenopauzi i susreti se sa svim nedaćama i posljedicama koje donosi gubitak estrogena. U Hrvatskoj žene starije od 50 godina čine oko 15% stanovništva. Preciznije rečeno – u Hrvatskoj živi oko 700 000 žena starijih od 50, odnosno 320 000 starijih od 65 godina.
