NADZOR TRUDNOĆE I PROMJENE U NJOJ
Malo je područja u suvremenoj medicini koja su se tako ubrzano razvijala tijekom posljednjih godina kao što je to područje perinatalne medicine.
Porodiljstvo je disciplina sa bliskim i brojnim odnosima s drugim granama medicine. Vrlo je blisko vezana s ginekologijom tako da se ginekologija i porodništvo zapravo smatraju jednom specijalnošću. Međutim, ginekologija se bavi fiziologijom i patologijom ženskih reproduktivnih organa izvan trudnoće, a porodiljstvo se bavi stanjem trudnoće i njegovim posljedicama.
Točna dijagnoza bilo u porodiljstvu bilo u ginekologiji traži intimno poznavanje kliničkih simptoma u oba stanja žene kao i metode pregleda i operativne tehnike. Stoga bi svaki opstetritičar (porodničar) trebao imati iskustva i u ginekologiji, kao i svaki ginekolog u opstetriciji.
Već je spomenuto da je porodiljstvo vrlo usko vezano uz mnoge kliničke i pretkliničke znanosti. Proučavaje spontanih pobačaja, npr. ovisi o poznavanju razvoja ranog embrija. Pobačaj može također biti uzrokovan hormonalnim manjkom ili do njega može doći zbog kromosomalnih defekata pa će takvi mogući uzroci zahtijevati poznavanje endokrinologije i genetike. Druge važne znanosti kojima bi opstetritičar trebao vladati su:
Mikrobiologija – o proučavanju majčinih fetalnih infekcija
Biokemija i fiziologija – odnos s događanjima u porodu
Farmakologija – djelovanje lijekova na majku, plod i novorođeno dijete.
Porodiljstvo je također povezano i s određenim područjima koja isu striktno medicinska. Budući da se prehrambene potrebe mijenjaju u trudnoći, ginekolog – porodnićar bi morao poznavati i područje koje se bavi ishranom. Također bi trebao poznavati psihološke i sociološke probleme obzirom da je odnos majka-dijete baza obiteljske jedinice. Ekonomsko stanje također igra važnu ulogu u porodništvu jer to utječe na okruženje u kojem se trudnica hrani, živi, radi i priprema za porod. U svakom slučaju pravo svakog djeteta da bude fizički, mentalno i emocionalno „dobro rođeno“ je osnova za ljudski pristup, dostojanstvo, a time i prenatalnu brigu.
Perinatalna medicina bavi se problemima trudnoće i samog porođaja. Perinatalni nadzor od svojeg najranijeg početka ke stvoren s namjerom da preventira početak bolesti za vrijeme trudnoće na način da prepozna pacijentice s određenim rizicima i smenji te rizike kao i da promovira pravilno zdravstveno ponašanje među trudnim ženama. Posebice perinatalna briga sastoji se od nekoliko postupaka koji su usmereni na:
a) Određivanje fizičkih i psihosocijalnih rizičnih faktora i ranih znakova asimptomatskih bolesti koji kasnije mogu loše činiti majci ili djetetu
b) Dijagnosticiranje i liječenje majčine i fetalne abnormalnosti odmah čim se pojave
c) Provođenje i educiranje ponašanja majki koje će utjecati na kasniju dobrobit djeteta kao i pripremiti trudnicu na sam porod.
Prenatalna briga je tako postala proces koji se obraća svakoj žemi posebice, prema njenim posebnim potrebama koje za svaku pojedinu trudnicu nastaju iz njene povijesti bolesti, laboratorijskih nalaza, ginekološkog pregleda i napredovanja same trudnoće.
Pažljivo sistematizirana povijest bolesti (anamneza) vrlo je važna da bi ukazala postoje li problemi u prethodnim trudnoćama koji bi s mogli ponavljatiu sadašnjoj trudnoći kao i da pronađe poznate medicinske probleme i stanja ili socijalne okolnosti koje bi mogle ugroziti sadašnju trudnoću. Ta anamneza bi uvijek trebala sadržavati slijedeće:
- Medicinske podatke o bolesti, stanja i eventualne operacije u dotadašnjem životu trudnice
- Obiteljsku anamnezu i eventualne genetske poremećaje u obitelji
- Porodiljsku anamnezu: detalje o tijeku i ishodu svake prethodne trudnoće.
- Ginekološku anamnezu: dosadašnje probleme ili eventualne operativne zahvate, kontracepciju i podatke o spolno prenosivim bolestima
- Probleme ishrane i eventualna liječenja
- Navike trudnice: nikotin, alkohol, droge
- Socijalno ekonomski status uključujući i bračni status i bračne probleme.
Ti podaci o trudnici bi se trebali dobiti što ranije u trudnoći – obično kod prvog pregleda – prije dvanaestog tjedna trudnoće. Svaki „pozitivni“ nalaz će nas dalje upućivati koje aktivnosti ili zahvate treba poduzeti.
Trudnoća bi se a priori morala smatrati normalnim fiziološkim stanjem. Stara je poslovica da „nema zdravijeg stvorenja od zdrave trudnice“. Na nesreću, složenost funkcionalnih i antaomskih promjena koje prate trudnoću u shvaćanjima nekih, normalnu trudnoću svrtavaju u poremećeni proces. Na primjer, koncentracija hemoglobina od 10,5 gr/dl je vro nisko za ženu koja nije trudna, ali ne i za onu koja je u drugom trimestru trudnoće. Zatim edemi (otekline) nogu i zglobova se mogu smatrati gotovo normalnim stanjem pred kraj trudnoće dok u isto vrijeme jače otekline lica, ruku, trbuha i slično nisu normalni bez obzira na stanje trudnoće.
PRILAGODBA ORGANA I SISTEMA ŽENE NA TRUDNOĆU
Anatomske, fiziološke i biokemijske promjene javljaju se kod žene za vrijeme trudnoće. Mnoge od tih promjena počinju odmah nakon začeća i nastavljaju se kroz cijelu trudnoću. Te promjene nastaju kao odgovor na fiziološki stimulans kojeg stvara plod ili tkiva ploda kroz fetalno-majčinski komunikacijski sistem. Isto tako zaprepašćujuće je da se žena nakon što je bila trudna, te nakon porođaja i prestanka laktacije (dojenja) vraća gotovo potpuno u stanje u kojem je bila prije trudnoće.
Navest ću i neke primjere da bismo vidjeli šro se to sve i kako mijenja u trudnice
Maternica
Kod žene koja nije trudna maternica je gotovo solidna struktura koja teži oko 70 grama i ima šupljinu od 10ml ili manje. Za vrijeme trudnoće maternica se transformira u relativno tanak mišićni organ dovoljnog kapaciteta za smještaj posteljice, ploda i plodne vode. Totalni volumen sadržaja uterusa (maternice) u terminu porođaja može biti od 5 do ček nevjerojatnih 20 litara !!! Sama maternica teži u terminu porođaja čak oko 1100 grama (dakle povećanje od čak 1500% u odnosu na težinu maternice prije trudnoće)
Rodnica
Za vrijeme trudnoće rodnica je jače prokrvljena tako da to daje jedan određeni ljubićasti ton njenim stijenkama. Istovremeno pojačava se i sekrecija (sluz) koja mijenja izgled i konzistenciju.
Koža
U kasnijim mjesecima trudnoće pojavljuju se u gotovo polovice trudnica tanke valovite crvenkaste pruge na trbuhu, grudima i bokovima – strije. Kod mnogih žena središnja linija trbušnog zida postaje tamno pigmentirana i nazivamo ju crna linija – linea negra. Neki puta se javljaju nepravilni „flekovi“ različitih veličina i oblika na licu i vratu koje nazivamo „maska trudnoće“
Grudi
Za vrijeme trudnoće u grudima se događaju velike promjene. Odmah u ranim tjednima trudnoće, žene se često žale na osjetljivost i napetost dojki. Nakon drugog mjeseca trudnoće, grudi se povećaju i postaju lagano čvoraste kao rezultat razvoja žlijezda i mliječnih kanalića. Bradavice postaju značajno veće, erektilne (ispupčene) sa tamnijom pigmentacijom.
Težina
Većina povećanja tjelesne težine za vrijeme trudnoće pripisuje se maternici i njenom sadržaju, grudima, povećanju volumena krvi, izvanstaničnoj tekućini te nešto malo metaboličkim promjenama koje rezultiraju stvaranjem masti i proteina, tzv. „majčinim rezervama“. Prosječnim i urednim dobitkom na težini i trudnoći smatra se povećanje tjelesne težine za 11 do 13 kg.
Krv
Volumen krvi se blizu termina poroda poveća za ukupno 45% od volumena krvi žene koja nije trudna. Taj se volumen povećava na račun kako stanica, tako i tzv. tekućeg dijela (plazma i eritrociti). Povećanje tekućeg dijela je ipak nešto veće pa su trudnice u odnosu na ostale žene ipak nešto „slabokrvnije“. Povećava se potreba za željetom tako da bi svaka trudnica trebala uzimati oko 1 gram željeza dnevno. Također se povećava i koagulacija (zgrušavanje) krvi, kao i sedimentacija (taloženje) eritrocita.
Srce i krvožilni sustav
Za vrijeme trudnoće i babinja pojavljuju se značajne promjene koje obuhvaćaju srce i cirkulaciju. Kako se progresivno diže ošit za vrijeme trudnoće (pritisnut težinom gravidnog uterusa), srce se podiže nešto ulijevo i prema gore. Povećava se volumen srca kao injegova frekvencija. Vrlo često trudnice su, ležeći na leđima, zbunjene omaglicom ili čak nesvjesticom, naročito pred kraj trudnoće. To je posljedica pritiska gravidne maternice na velike vene donjeg trbuha koje su time spriječene dovoditi zadovoljavajuću količinu krvi u srce te time i zadovoljavajuću količinu kisika u mozak. Premještanjem na bok, te ležanjem na boku vrlo brzo se takove smetnje otklanjaju.
Pluća
Disanje je radi napomenutog podizanja ubrzano i nešto pliće
Bubrezi i mjehur
U prvim tjednima trudnoće sve trudnice se susreću s ućestalim mokrenjem. U trudnoći se povećava protok krvi kroz bubrege i njihova filtracija kao i veličina samih bubrega. Neke bubrežne funkcije se doimaju poremećenima no nop. nalaz šećera u urinu za vrijeme trudnoće nije uvijek abnormalana. Baš to se događa radi ranije napomenute povećane propustljivosti bubrega za neke tvari.
Probavni trakt
Kako trudnoža napreduje, želudac i crijeva se pomiču radi povećanog uterusa. Ujedno je također izrazito smanjen motilitet (gibljivost, pokretljivost) crijeva koja vrlo često u trudnoći rade poteškoće u smislu otežanog pražnjenja i tvrde stolice. To je rezultat hormona – progesterona koji čuva trudnoću smirujući kontraktilnost maternice ali ne isključujući crijeva. Vrlo česta pojava u trudnoći su hemeroidi koji su posljedica već spomenute opstipacije (zatvorenosti) i pojačanog pritiska povećanog uterusa na vene u zdjelici.
Ovo su fiziološke promjene u trudne žene. U sljdećim brojevima čitajte o poremećenim stanjima – patološkim promjenama trudnoće.
